Videoigre
Ovisnost o videoigrama
Ovisnost o videoigrama sve je prisutniji problem na globalnoj razini. Procjenjuje se da videoigre širom svijeta igra dvije milijarde ljudi, a čak između 3 i 4% njih spada u osobe s problemom ovisnosti.
Prema istraživanjima, među pacijentima je najviše onih koji imaju oko 25 godina. Statistike se mijenjaju iz godine u godinu jer djeca sve ranije dolaze u dodir s videoigrama. Približno isti broj muškaraca i žena igra videoigre, ali muškarci su češće ovisni.
Svjetska zdravstvena organizacija 2018. je godine uvrstila ovisnost o videoigrama (gaming disorder) u 11. reviziju Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema. Time je ovaj poremećaj službeno priznat kao bolest te klasifikacijski smješten u područje bolesti ovisnosti. Navedena dijagnoza odnosi se samo na patološko igranje videoigara, a ne na internet kao takav.
3-4%
globalne populacije ovisno je o videoigrama
Igranje videoigara kulturno je prihvatljiva zabava i način rekreacije. Upravo zbog toga pravovremeno prepoznavanje problema često zna kasniti te se u tretman javljaju osobe koje su u ozbiljnim problemima.
Igra može pružiti zabavu i uživanje, ali važno je postaviti granice i prepoznati potrebu za kontrolom. Igranje videoigara zahtijeva ravnotežu. Umjesto da postane izolacija, igra može biti socijalno iskustvo ili način opuštanja. Preporuča se praćenje vremena provedenog igranjem i povremene pauze kako bi se održala ravnoteža između virtualnog svijeta i stvarnog života. Također, važno je biti svjestan znakova ovisnosti i potražiti pomoć ako osjetite da gubite kontrolu.
Kontakte ustanova koje se bave problematikom ovisnosti u vašem gradu ili županiji možete pronaći u mapi kontakata.
Ako niste sigurni u kojoj ustanovi potražiti savjet ili pomoć, kontaktirajte našu Info liniju.
Prevencija
Saznajte više
Liječenje i psihosocijalni tretman
Saznajte više
Provjereni izvor informacija za građane o ovisnosti o videoigrama.
Terapijske zajednice
Saznajte više
Simptomi ovisnosti
o videoigrama
Da bismo mogli govoriti o ovom poremećaju, trebaju biti zadovoljena najmanje tri kriterija.
Izvor: Američka Psihijatrijska Udruga: Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-5)
1
Gubitak kontrole nad igranjem videoigara
2
Osjećaj da je „virtualni život“ preuzeo kontrolu, da osoba nije slobodna
3
Sve češće i dulje korištenje interneta i uporaba sadržaja sve jačeg podražajnog potencijala
4
Pojava žudnje, napetosti, nemira, impulzivnosti, tjeskobe i dr. kada se videoigre ne mogu igrati
5
Zakazivanje u školi ili na poslu, odnosno zanemarivanje obrazovnih, akademskih i poslovnih obveza zbog igranja videoigara
6
Narušavanje socijalnih odnosa, naročito unutar obitelji
7
Socijalna izolacija i promjene raspoloženja i ponašanja
8
Zanemarivanje alternativnih zadovoljstava ili interesa
9
Neuspješno održavanje obećanja da će doći do promjene ponašanja, sebi i drugima
10
Neuspješno održavanje obećanja da će doći do promjene ponašanja, sebi i drugima
11
Osjećaj krivnje i iznerviranost tuđim opaskama vezano uz prekomjerno igranje videoigara
12
Zamjena dana i noći, zapostavljanje higijene i zanemarivanje adekvatnog unosa hrane i tekućine
13
Različite senzacija u šaci (sindrom karpalnog kanala, tzv. „computer disease“) i drugih tegoba uzrokovanih dugotrajnim sjedenjem
14
Nastavak uporabe unatoč negativnim posljedicama
Skala samoprocjene problematičnog igranja videoigra: Koliko ste puta u posljednjih 12 mjeseci…
Nikad: 1
Rijetko: 2
Ponekad: 3
Često: 4
Vrlo često: 5
- ...pomislili da vam je teško kontrolirati svoje igranje videoigara (online i offline, igranih na bilo kojoj platformi, npr. računalo, mobilni telefon, igraća konzola)?
- ... davali sve veći prioritet igranju videoigara ispred svojih drugih interesa i svakodnevnih aktivnosti?
- ... nastavljali igrati videoigre unatoč pojavi negativnih posljedica?
- ... iskusili značajne probleme u životu (npr. osobne, obiteljske, probleme u druženju s ljudima, probleme u školi, probleme na poslu) zbog toga koliko intenzivno igrate videoigre?
…zbrajanjem svih odgovora danih na pitanja i mogu varirati od minimalno 4 do maksimalno 20 bodova, pri čemu viši rezultati ukazuju na veći stupanj poremećaja igranja. Ukoliko ispitanik bilježi više rezultata koji se vrednuju kao 4 ili 5 to označava i veću razinu problema.
Izvor: GDT test: Pontes, H. M., Schivinski, B., Sindermann, C., Li, M., Becker, B., Zhou, M., & Montag, C. (2021). Measurement and conceptualization of Gaming Disorder according to the World Health Organization framework: The development of the Gaming Disorder Test. International Journal of Mental Health and Addiction, 19, 508-528.
Česta pitanja vezana uz ovisnosti o videoigrama
Niste pronašli odgovor na pitanje? Nazovite Info liniju!
Zavodu za javno zdravstvo vaše županije možete se obratiti za termin savjetovanja koje provode stručni djelatnici službama za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Za termin savjetovanja možete se naručiti telefonskim putem ili mailom, a za savjetovanje nije potrebna uputnica. Na savjetovanju ćete dobiti informacije o daljnjim koracima vezanim uz liječenje. Kontakte županijskih zavoda za javno zdravstvo možete pronaći u mapi kontakata.
Bolnicama koje imaju specijalizirane odjele i/ili dnevne bolnice za liječenje osoba koje prekomjerno igraju videoigre ili bolnicama u vašoj županiji koje imaju ustrojen odjel za psihijatriju. Moguće je naručiti se na inicijalni razgovor telefonskim putem ili mailom. Za liječenje u bolnici potrebna je uputnica koju izdaje liječnik opće/obiteljske medicine. Kontakte bolnica možete pronaći u mapi kontakata.
Terapijskim zajednicama. Osobe koje žele uspostaviti apstinenciju/uspostavile su apstinenciju mogu se prijaviti za boravak u jednoj od terapijskih zajednica koja djeluje u Hrvatskoj. U terapijskoj zajednici osobe borave od nekoliko mjeseci do 3 godine. Ovisno o tome kako je zajednica uređena, razlikuje se i način ulaska u zajednicu. Kako bi saznali više informacija o radu terapijske zajednice, dokumentima koje je potrebno prikupiti prije dolaska u zajednicu te kako bi dogovorili pripremni razgovor, kontaktirajte samu terapijsku zajednicu. Koje sve vrste zajednica postoje (vjerske, sekularne, namijenjene muškarcima, namijenjene ženama, namijenjene majkama s djecom i dr.) i gdje se nalaze u Hrvatskoj možete pronaći u mapi kontakata.
Udrugama koje djeluju u području ovisnosti. Udruge nude različite usluge, kao što je mogućnost savjetovanja, podjela informativnih i edukativnih materijala i sl. Kontakte udruga koje u Hrvatskoj pružaju usluge osobama s problemom prekomjernog igranja videoigara možete pronaći u mapi kontakata.
Info linija za ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ako niste sigurni kome se obratiti za savjet ili pomoć, kontaktirajte Info liniju za ovisnosti. Putem linije dobit ćete kontakt podatke ustanova i/ili udruga koje djeluju na području vašeg grada/županije.
Uvjet da osoba započne liječenje od ovisnosti jest njena odluka i želja za liječenjem, stoga osobu ne možemo „prisiliti“ na liječenje. S osobom možemo iskreno pričati o njenoj ovisnosti, informirati ju kome se može obratiti u svrhu liječenja te osobi biti podrška u procesu liječenja.
Sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti koja je propisana Kaznenim zakonom može izreći sud. Mjera obveznog liječenja od ovisnosti izriče se osobi koja je počinila kazneno djelo pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, droge ili druge vrste ovisnosti, ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti u budućnosti počiniti teže kazneno djelo.
Osobu s težim duševnim smetnjama koja zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost može se primiti u psihijatrijsku ustanovu, sukladno postupku za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj koji su propisani Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Odluku o prisilnom zadržavanju donosi liječnik opće/obiteljske medicine ili psihijatar, a odluku o prisilnom smještaju po žurnom postupku donosi sud.
