Klasifikacija preventivnih intervencija
(Podjela prevencije)
Medicinski institut (IOM) je 1994. predložio novu klasifikaciju prevencije na univerzalnu, selektivnu i indiciranu, koja se temelji na ukupnoj ranjivosti ljudi kojima je usmjerena, a ista zamjenjuje prijašnji koncept primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. Glavni princip IOM klasifikacije je ciljati skupine prema pretpostavci rizika za zlouporabu droga, jer se na navedenoj podjeli zasniva i spektar intervencija. Intervencijski spektar (prema Mrazek, Haggerty, 1994) u području prevencije razlikuje: univerzalne, selektivne i indicirane preventivne intervencije (projekte/programe).
Pristupi prevenciji droga vrlo su različiti, od onih usmjerenih na društvo u cjelini (prevencija u okruženju) do intervencija usmjerenih na rizične pojedince (indicirana prevencija).Glavni su izazovi uskladiti te različite strategije s ciljnim skupinama i kontekstima te osigurati da se temelje na dokazima i da imaju dovoljnu pokrivenost stanovništva.Većina strategija prevencije usredotočena je općenito na korištenje supstanci, a neke također razmatraju povezane probleme, kao što su nasilje i rizično seksualno ponašanje;ograničen broj se usredotočuje na specifične tvari, npr. alkohol, duhan ili kanabis.
‘Sastojci’ većine preventivnih strategija većinom su informativni (od zastrašivanja/upozoravanja do promicanja ‘informiranih izbora’) ili razvojni, odnosno pomoć djeci i mladima u postizanju bihevioralnih ciljeva u svakoj fazi njihova socijalnog i kognitivnog razvoja.Tipični primjeri potonjih, učinkovitijih elemenata su radionice životnih vještina, socijalno-emocionalno učenje i vježbanje samokontrole. Ove dvije funkcije prevencije imaju zajedničko to što se obraćaju pojedincima (npr. adolescentima, roditeljima), društvenim grupama (npr. školski razredi, obitelji, grupe vršnjaka) ili čitavoj populaciji s ciljem izazivanja uglavnom namjernih, namjernih i motiviranih promjena u ponašanju.
Pristupi strategija u okruženju (okolini) nadopunjavaju ove intervencije promjenom okruženja (fizičkog, ekonomskog, društvenog, regulatornog itd.) u kojem ljudi donose odluke o upotrebi sredstava ovisnosti, te nisu primarno usmjereni na kontrolu ponašanja.Ove intervencije uključuju mjere poput određivanja cijena alkohola i zabrane reklamiranja duhana i pušenja, za koje postoje dobri dokazi o učinkovitosti. Druge strategije imaju za cilj osigurati zaštitno školsko okruženje, npr.promicanjem pozitivne i poticajne klime za učenje i poučavanjem građanskih normi i vrijednosti. Cilj ovih pristupa je zdravo ponašanje učiniti lakšim ili privlačnijim od štetnog ponašanja. Intervencije u okolini često dovode do promjena u društvenim normama, vrijednostima i stavovima.Zabrane pušenja, na primjer, duboko su promijenile društveno prihvaćanje pušenja općenito, čak i među ljudima koji su im se prvotno protivili. Strategije okruženja – bez obzira što se pretežno usmjeravaju na legalna sredstva ovisnosti – su važne zbog cijelog djelokruga prevencije, budući da je u mnogim zemljama rano i rasprostranjeno uzimanje alkohola i cigareta povezano s uzimanjem ilegalnih droga.
Mnoge strategije okruženja su uključene na državnoj (makro) ili čak EU razini. Primjer su zabrane pušenja, (svugdje ili samo na radnim mjestima), dodatni porezi na alkohol i duhan, marketinški i reklamni propisi i dobne granice za prodaju alkohola i duhana mladima.
Dok univerzalna prevencija djeluje na razini populacije, selektivna na (rizične) grupe i indicirana na individualnoj razini, strategije okruženja djeluju na društvenoj razini, uglavnom kroz oblikovanje stavova, uobičajenih shvaćanja i vrijednosti u društvu prema uporabi droga.
Ako niste sigurni u kojoj ustanovi potražiti savjet ili pomoć, kontaktirajte našu Info liniju.
Vrste prevencije
Usmjerene su svima u određenoj populaciji, te ciljaju skupine pojedinaca iz različitih skupina (npr. lokalna zajednica, svi učenici škole ili jednog razreda, susjedstvo), uglavnom osobe koje ne koriste psihoaktivne tvari. Cilj im je u potpunosti spriječiti ili odgoditi početak zlouporabe tvari, pružajući svim sudionicima informacije i vještine neophodne za rješavanje problema. Programi univerzalne prevencije su namijenjeni velikim grupama bez prethodnog utvrđivanja stanja mogućeg rizika zlouporabe. Svi članovi populacije imaju jednak generalni rizik za zlouporabu, iako rizik može znatno varirati među pojedincima.
U ovu kategoriju intervencija ubraja se većina školskih preventivnih programa / projekata i politika vezanih uz školsko okruženje, s ciljem da mladi steknu društvene kompetencije za izbjegavanje ili odgađanje početka upotrebe sredstava ovisnosti. Za univerzalnu prevenciju, filtar ne postoji (svi su shvaćeni kao jednak – nizak rizik).
Usmjerena je na specifičnu sub-populaciju, čiji je nadolazeći i/ili životni rizik za poremećaje značajno viši od prosječnog. Navedeno odgovara većoj važnosti identifikacije rizičnih čimbenika za razumijevanje početka i razvoja zlouporabe tvari, posebice među mladim ljudima. Vodeća prednost usmjeravanja na rizične skupine je ta što one već postoje i jasno su identificirane, međutim, pri ovim intervencija potreban je poseban napor kako bi se izbjegla stigmatizacija te kako bi se implementirala preventivna strategija koja će dovesti do poželjnih rezultata.
Selektivne intervencije ciljaju ranjive skupine kod kojih je uporaba psihoaktivnih tvari najprisutnija i usmjerene su na poboljšanje prilika u njihovom okruženju koje je obilježeno teškim životnim i lošim socijalnim prilikama, one također, uključuju školske i obiteljske intervencije i politike kojima je cilj zadržati djecu u školi. Selektivna prevencija intervenira u određenim skupinama, obiteljima ili zajednicama kod kojih postoji veća vjerojatnost da će razviti ovisnost o drogama jer imaju manje društvenih veza i resursa (marginalizirane etničke manjine, mladi u depriviranim okruženjima, mladi prijestupnici, rizične obitelji…)
Primjenjuju se na ranjive pojedince i pomažu im nositi se s vlastitim osobinama ličnosti i rizičnim čimbenicima koji ih čine ranjivijima na povećanje uporabe psihoaktivnih tvari. Njihov cilj nije nužno spriječiti korištenje droga ili započinjanje s njima, već prije spriječiti razvoj ovisnosti, smanjiti učestalost korištenja i spriječiti ‘opasne’ obrasce upotrebe psihoaktivnih tvari (npr. umjereno umjesto prekomjernog pijenja). U većini europskih zemalja indicirana prevencija i dalje prvenstveno uključuje savjetovanje mladih korisnika droga. Indicirana prevencija je usmjerena na prepoznavanje pojedinaca koji imaju pokazatelje visoko povezane s pojedinačnim rizikom razvoja zlouporabe droga u njihovom kasnijem životu (kao što su npr. psihijatrijski poremećaji, školski neuspjeh, asocijalno ponašanje i sl.) ili, uz to, rani znakovi zlouporabe tvari (ali ne DSM-IV kriteriji za ovisnost), te na usmjeravanje posebnih intervencija prema njima. Pokazatelj povećanog rizika kod pojedinca može biti ponavljanje razreda, poremećaj ponašanja, otuđenost od roditelja, škole i pozitivnih vršnjačkih skupina.
Primjeri prevencije po skupinama
Strategija okruženja
politika škole, promicanje zdravog načina života, školsko okruženje
Univerzalna prevencija
mjere usmjerene na djecu rane školske dobi (npr. prva četiri razreda osnovne škole)
Selektivna prevencija
Intervencije za učenike s poteškoćama u učenju i školovanju, socijalni problemi, djeca koja su obveznici ali ne pohađaju školu
Indicirana prevencija
Intervencije za učenike s ADHD
Strategija okruženja
mjere i propisi vezani uz duhan i alkohol (novčane kazne, zabrane i ograničenja reklamiranja), norme zajednice prema legalnim sredstvima ovisnosti, kanabisu i asocijalnom ponašanju
Univerzalna prevencija
intervencije za mlade u programima slobodnog vremena, općim programima izvan škole, u sportskim klubovima, klubovima za mlade
Selektivna prevencija
Intervencije za mlade prijestupnike, one koji odlaze u klubove, etničke skupine, problematična susjedstva, mladi koji eksperimentiraju s drogama
Indicirana prevencija
praćenje intervencija prema pedijatrijskim pacijentima sa npr. ADHD sindromom
Strategija okruženja
način edukacije (laissez-faire, autoritativan, autoritaran)
Univerzalna prevencija
intervencije prema obiteljima općenito
Selektivna prevencija
intervencije prema rizičnim obiteljima
Indicirana prevencija
pomoć rizičnim obiteljima i djeci
